TDR

Ovoga ljeta sjedište Hrvatskih duhana u Virovitici posjetio je prof. dr. Wiliam K. Collins, jedan od najznačjnijih svjetskih stručnjaka za uzgoj duhana, iza kojega su bogata znanstvena i praktična iskustva godinama stjecana na Državnom Sveučilištu Sjeverne Karoline (North Carolina State Universty). Hrvatski duhanski stručnjaci i mnogobrojni proizvođači duhana u Hrvatskoj prof. dr. W. K. Collinsa znaju po knjizi Načela proizvodnje virginijskog duhana, gdje je suautorom prof. S. N. Hawksu, Jr., a koju je u prijevodu dr. Nikole Vuletića i dr. Tomislava Budina 1992. godine objavio Duhanski institut iz Zagreba. Danas je taj ugledni sveučilišni profesor u mirovini, koji će za sebe reći da nikad nije radio kao sada, jer je sa svojim bogatim znanjem i isustvom u uzgoju duhana vodeći savjetnik u Philip Morrisu, a uz to brine i o vlastitoj farmi od 500 ha na kojoj proizvodi i duhan.

Nakon stručnog predavanja o uzgoju duhana za duhanske stručnjake Hrvatskih duhana, razgovarali smo dr. W. K. Collinsom o njegovim dojmovima o hrvatskoj proizvodnji duhana kao i kretanjima u svjetskoj proizvodnji. Naš sugovornik prisjetio se svoga posljednjeg posjeta od prije deset godina kad se Hrvatska nalazila pred agresijom. - Rat je već zapravo bio počeo, jer su se tenkovi nalazili u Ljubljani i kad danas uspoređujem duhanska polja koja sam obišao s onim duhanskim poljima od prije deset godina, onda je očito da je napravljen značajan napredak u prinosima, a boja duhana je onakva kakva bi trebala biti u smislu bolje prehrane dušikom. Osim toga, sada je u proizvodnji sposobniji menadžment i ostalo tehničko osoblje. Dio toga vidi se i na duhanskim poljima u zalamanju cvata i kontroli zaperaka. To su na prvi pogled glavne promjene i postignuća od mog posjeta prije deset godina.

Bitna konzistentna kvaliteta duhana

Što bi hrvatska agronomska znanost i struka trebali napraviti kako bi hrvatski duhan bio konkurentan na svjetskome tržištu, s obzirom da još nisu iskorišteni svi domaći potencijali proizvodnje? Hrvatska je nekada proizvodila i više od 20.000 tona duhana!?

Ono što je već sada očigledno, nakon što sam obišao vaša duhanska polja, jest činjenica da ćete morati imati na raspolaganju više vode za duhan, bilo da se radi o kiši ili sustavu za navodnjavanje. To je ono što bi pridonijelo konzistentnosti kvalitete iz godinu u godinu, jer se počelo sa stavljanjem vašega hrvatskog duhana u blend cigarete i strani kupac stoga želi imati konzistentnu kvalitetu duhana ako se odluči kod vas kupovati duhan. Pritom su dva ključna elementa, a to su ishrana duhana dušikom i dovoljno vlage. Vlaga je osobito kritična pred cvatnju duhana i početkom njegove berbe, što rezultira prvim zelenim prinosom. Može vas eventualno zavarati situacija da na tržištu ne bude dovoljno duhana pa mislite da možete prodati i duhan slabije kavlitete. To se može dogoditi, ali, dugoročno gledano, nesporno je da kvalitetan duhan ima svoje tržište.

Hrvatska znanost i struka o duhanu ne zaostaju za svjetskim kretanjima

Kako ocjenjujete dosadašnji doprinos hrvatske agronomske znanosti i struke domaćoj proizvodnji duhana?

Ono što sam sada za mojeg boravka vidio, očito se radi o jednome velikome istraživačkom programu, dakako, razmjerno vašoj ukupnoj proizvodnji duhana, a vjerojatno bi mogao biti i veći uz nešto veći broj istraživača. Mislim da ste dobri u tome što koristite tuđe informacije i iskustva prilagođavajući ih vašim uvjetima. Ono što sam u svom predavanju govorio vašim agronomskim stručnjacima, to se, uz određene modifikacije, može primijeniti u mnogim zemljama uključujući i Hrvatsku. Vaši stručnjaci odlaze na kongrese Coreste, dolaze u SAD, posjećuju vjerojatno i druge zemlje i stoga nema potrebe da vi sada stvarate kotač kad on već postoji. Prema tome, bitno je da se svjetska znanja što više iskoriste u domaćoj proizvodnji duhana. Imate oplemenjivačke materijale u svojim istraživanjima, koje su razvili drugi ljudi tijekom niza godina, i u redu je što ih koristite. S druge strane, jednako tako koristite kemikalije, recimo za kontrolu zaperaka, koje se koriste u SAD-u ili nekim drugim zemljama. To je ono što sam želio ovdje vidjeti i u to sam se uvjerio. Problemi proizvođača duhana svugdje su u svijetu, manje-više, jednaki, ali na kraju sve se svodi na jedno: Kako zaradom pokriti visoke troškove proizvodnje? - To je problem cijena koji je u svjetskim razmjerima velik. Međutim, na farmeru je da analizira što mu se drugo isplati proizvoditi. Ako mu duhan nije isplativ, možda mu je isplativije uzgajati svinje ili proizvoditi kukuruz i pšenicu ili pak neke druge kulture. Gdje god sam bio, a bio sam na mnogim mjestima u svijetu, duhan je, uglavnom, bio najprofitabilnija proizvodnja. Farmeri često ne shvaćaju da je duhan pod utjecajem ponude i potražnje na svjetskom tržištu i da na cijenu duhana u jednoj zemlji utječe međunarodna ponuda i potražnja duhana. Tako ove godine duhan u SAD-u postiže, recimo, bolju cijenu nego lanjske godine zahvaljujući trenutačnoj svjetskoj situaciji ponude i potražnje duhana, ali već sljedeće godine situacija se može rapidno izmijeniti te će farmeri zbog toga biti manje sretni. Naš farmer u SAD-u dobije za pšenicu istu cijenu kao kad sam ja bio dijete, dakle 3 dolara za 56 paunda pšenice. U Europskoj uniji farmeri za pšenicu dobiju znatno više. Na nesreću postoji kompeticija u svjetskim razmjerima koja diktira cijenu.

U SAD-u nema nikakvoga novčanog poticaja

Kakva su Vaša farmerska iskustva, osobito u proizvodnji duhana?

U SAD-u je normalna farmerska površina za proizvodnju duhana od 100 hektara i na tome su zaposlena dva čovjeka, osim sadnji kada se koristi više radnika. Zatim, imamo oko 300 hektara soje i to jedan poslovođa sve obradi sam, a tu je i oko 100 hektara pšenice. Ukupno obrađujemo oko 500 hektara zemlje, sli sve to nije naša zemlja, jer imamo zemlje i od nekih drugih farmera koji nisu zaintersirani da je obrađuju, pa smo je mi od njih iznajmili. Prinosi duhana u SAD-u ne variraju, a to znači da imamo stalnu proizvodnju duhana od 23 metričke cente po hektaru. Ja organiziram cjelokupnu proizvodnju uz svega nekoliko ljudi. Koristi se jako malo radne snaga, možda svega 120 sati rada po jedinici površine od jednoga ecra, što je oko 2,5 hektara. Uglavnom je to radna snaga iz Meksika. Što se tiče proizvodnje duhana u SAD-u, ona od 1939. godine ima potpornu cijenu kroz koju je zajamčen profit. O tome brine Vladina administracija, ali novac dolazi od strane cigaretnih kompanija i proizvođači su u to uključeni. Klasu duhana određuje Vladin predstavnik. Ako se pak proizvede duhana iznad kvote koja se treba proizvesti i koju su kupci dužni otkupiti, onda to ide u određeni kooperativ koji taj duhan čuva kako bi se sljedeće godine mogao prodati. Međutim, ako poraste količina preuzetog duhana, onda se mora sniziti državna kvota. Prošlog tjedna je bila prva aukcija (razgovor s dr. Collinsom vođen je 14. kolovoza 2000.) na kojoj je uglavnom prodan prošlogodišnji duhan. Koliko Vlada intervenira kad dođe to takvih problema? - Prije je Vlada znatno više sudjelovala u rješevanju problema kako bi duhan bio prodan, a u posljednje vrijeme ona uglavnom administrativno djeluje. Slučajno ove godine neće biti nikakvih problema s duhanom izvan kvota, jer je velika potražnja na tržištu duhana zbog okolnosti o kojima sam već govorio. Postoje li novčani poticaji za proizvodnju duhana i koliko iznose po kilogramu duhana ili hektaru? - Nema nikakvoga novčanog poticaja, pa ni novca za istraživačke programe od 1994. godine. Predsjednik Clinton nas je grdno pogodio. Postoji potporna cijena i ona je zajamčena za određenu klasu duhana. Prosječna otkupna cijena svih klasa iznosi oko 1,72 dolara za kilogram duhana, a ako je kvaliteta duhana visoka, onda je i ta cijena viša i obrnuto manja kad je kvaliteta duhana slabija. Duhanske farmere se ne pita za zajamčenu cijenu koja se objavljuje i o tome nema pregovaranja. Ona raste srazmjerno inflaciji dolara. Tako se ove godine očekuje da će biti oko 2 centa po bali, jer mi zapravo nemamo inflacije. U gradu gdje živim manje je od dva posto nezaposlenih. Stoga se procjenjuje da će ove godine američki farmer dobiti u prosjeku oko 1,82 dolara po kilogramu.

U Hrvatskoj postoje objektivne mogućnosti za proširenje proizvodnje duhana

Što biste na kraju željeli poručiti čitateljima našeg TD magazina?

Mislim da u Hrvatskoj postoje objektivne mogućnosti za proširenje proizvodnje duhana. Ono što sam vidio, obilazeći vaša polja, ovdje u Podravini naišao sam i na dosta povrća koje bi moglo biti jaka konkurencija duhanu, ali bojim se da niste blizu velikim tržištima. Ograničavajući faktor za proizvodnju duhana je voda i stoga treba tražiti rješenja za taj problem, dok je sve ostalo uglavnom riješeno. Drago mi je što sam za ovoga mojeg posjeta vidio napredak u proizvodnji duhana i uvjeren sam da će taj napredak biti još veći kada vas ponovo posjetim.

Cvijet se poklanja damama

U Hrvatskoj je malo proizvođača koji ne znaju da na stabljici duhana treba zalamati cvat prije cvatnje. Stvar je svakog farmera koliko će i kada zalamati cvat na svakoj stabljici. Na mojoj farmi cvat se počinje zalamati u fazi butonizacije. Međutim, pravodobnim zalamanjem cvata biljka se bolje razvija i stvara se veća otpornost na sušu, ali jednako tako i na neke insekte koje privlači boja cvijeta, pa ako njega nema onda nema ni insekata. Vegetacijski stadij je 60 dana, u kojemu biljka cvate. Ako se cvat na vrijeme ne zalomi, svakog dana izgubi se 25 kg prinosa po jednom hektaru. Zato je potrebno zalamanje cvata i kontrola zaperaka, i to čine svi napredni duhanski farmeri u Hrvatskoj, jer znaju, kako ja znam reći u šali, da se cvijet poklanja damama. Osim toga želim još nešto reći, a to je da nema dobrog vina bez zreloga grožđa. Jednako tako, nema kvalitetne cigarete bez zrelog duhana. Hrvatska sa svojim zrelim i kvalitetnim duhanom sigurno može zauzeti svoje mjesto u svijetu. To govorim stoga što, primjerice, duhan u Zimbabveu nikad nije zreo. On lijepo izgleda i ima najljepši izgled u svijetu. Međutim, biljka je izložena stresovima toplih dana i hladnih noći i zato njihov duhan nikad nije zreo te imaju ozbiljnih problema s kvalitetom duhana. Ovdje su u Hrvatskoj dobri klimatski uvjeti i vaš duhan ima bolje pušačke kvalitete od duhana iz Zimbabvea.